Reka Tisa

Reka Tisa - Obala, život na reci i biljni i životinjski svet

Nema stanovnika Bečeja koji vam neće potvrditi koliko je vezan za reku. Mnogi provode leto u kamp naselju pored reke i uživaju u aktivnostima na vodi. Ljubiteljima pecanja obala pruža izvanredno uživanje, a jedno od najpopularnijih mesta pecroša je ušće Velikog bačkog kanala u Tisu.

Tisa je bogata ribom (28 vrsta) ali i drugim životinjskim vrstama koje žive u i oko nje: vidra, dabar, a u plavnoj šumi vrbe i bele topole, već gotovo isčezla, divlja mačka.

Na kratkotrajnost i prolaznost života, stanovnike Bečeja podseća svake godine Tiski cvet, prastara vrsta insekta, koji se "rađa" i umire u jednom danu. "Tri godine u blatu i jedan dan u ljubavi!" Čuveno "cvetanje Tise" traje svega nekoliko dana sredinom juna i, osim lokalnog stanovništva, ovom čudesnom i zadivljujućem prizoru prisustvuje veliki broj posetilaca.

U svom polaganom toku kroz Vojvodinu Tisa krivuda i lenjo teče ka svom ušću u Dunav.

Nebom iznad bečejskog atara gospodari orao belorepan, a ispod njega kruži veliki broj ptica vodenih staništa: rode, čaplje, tirkizni vodomari, halapljivi kormorani. Srednje Potisje je jedno od najvećih stanovništa ptica u Srbiji ( preko 220 vrsta).

Najveće bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta Panonske nizije se nalazi u zaštićenim vodenim staništima. Na teritoriji opštine Bečeh to su parkovi prirode: Stara Tisa kod Bisernog ostrva i Beljanska bara, ali i stanište od međunarodnog značaja za ptice - IBA područje - Bečejski ribnjak.

Ušće Velikog Bačkog kanala u Tisu se nalazi kod Bečeja, na mestu na kome je izgrađena čuvena bečejska prevodnica "ŠLAJZ", kulturno dobro od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju. Šlajz je prva prevodnica u Evropi koja je za otvaranje i zatvaranje kapija koristila sopstvenu električnu energiju. Još uvek se traga za istinom o projektantu prevodnice: Aleksandar Gustav Ajfel ili malo poznati, ali daroviti direktor kanala Albert Hajnc? Ne treba zaboraviti da izdanje najmodernije prevodnice u Evropi tog vremena ne bi bilo, da se krajem 19. veka na ovim prostorima nije pojavio idejni tvorac Šlajza, gospodin koji kao da je došao iz sveta legendi - sa dugim uvijenim brkovima, ogrnut pelerinom u okićen odlikovanjima mnogih evropskih kraljeva i careva - Ištvan Tir.

Izvor teksta: "Bečej", Autor: Turistička organizacija opštine Bečej