Ako dolazite u naš grad, ne propustite da posetite gradski trg. Od 2017. godine, nakon njegove rekonstrukcije, neobilazna je lokacija za obilazak i šetnju. Trg je okružen sa nekoliko važnih građevina. Tu su najpre pravoslavna i katolička crkva, zdrada opštine Bečej i zgrada gradskog pozorišta. Srpska pravoslavna crkva Svetog Đorđa u Bečeju je podignuta u periodu od 1851. do 1858. godine i ubraja se u spomenike kulture u kategoriji nepokretnih kulturnih dobara od velikog značaja. Prva rimokatolička crkva u Bečeju podignuta je 1763. godine, ali je dvadesetak godina kasnije izgorela u požaru. Na istom mestu je 1786. sagrađena druga crkva koja je zbog veoma trošnog stanja 1830. godine zamenjena današnjim objektom. Crkva je posvećena Uspenju Bogorodice.
Gradska kuća u Bečeju, u kojoj je danas smešteno sedište opštine, nalazi se na Trgu oslobođenja broj 1, odnosno na jugozapadnom uglu Trga. To je reprezantativni jednospratni objekat sa osnovom u obliku ćiriličnog slova „G“. Duži kraj objekta se naslanja na susednu zgradu sa severne strane tj. Zadužbinu baronice Jović. Iz osnove izrastaju polukružni stepenišni trakt prema dvorišnoj strani i masivni rizalit orijentisan ka Trgu. Prvi plan i predračun za gradnju gradske kuće napravljen je 1866. godine, ali je zidanje započeto tek 1881. godine. Građevinske radove je vodio Klajn Šoti. Objekat je završen 1884. godine, prema planovima koji se čuvaju u Arhivu u Bečeju. Planovi su izrađeni 1881, a kao autor je potpisan čuveni budimpeštanski arhitekta Endre Makai.
Gradsko pozorište Bečej je ustanova kulture čiji je osnivač opština Bečej. Nekada Dom kulture, pa Centar za kulturu “Vuk Karadžić“, Gradsko pozorište je i danas centralna ustanova kulture u gradu. Pozorišna delatnost jeste u nazivu naglašena kao primarna, ali u ovoj ustanovi se i dalje neguje veoma širok spektar delatnosti, od galerijske, preko muzičke, književne, filmske, pa do velikog broja raznorodnih radionica za sve uzraste.
Zgrada Gradskog pozorišta je jedna od najstarijih, ako ne i najstarija u gradu. Bila je u ovoj zgradi kasarna, odnosno sedište Potiskog vojnog dištrikta, sve do ukidanja dištrikta 1849. godine, a bio je tu i čuveni hotel Central, koji je svojim gostima pored hotelsko ugostiteljskih usluga nudio i širok spektar dodatnih usluga, povezanih sa igrama na sreću i najstarijim zanatom na svetu. Sadašnji izgled zgrada je poprimila posle požara 1926. godine. U delu zgrade ka Glavnoj ulici poslednjih decenija se nalazi Ekonomsko trgovinska škola.
Zgrada Gradskog pozorišta za arhitekte predstavlja pravu „poslasticu“. U ovom zdanju primenjena su neka graditeljska rešenja koja su na ivici paradoksa, poput, na primer, svoda nekadašnje plesne sale, raspona 9 metara, koji praktično visi okačen sa tavana.